Ima u dvorištu jedan stari jorgovan. Mislim da je star preko 40 godina. Samonikli je kraj jednog zida kuće i ovdje je dugo stajao kao ukras vidljiv s ceste. Pamtim ga kao malog dok sam i sam bio mali. Zbog zida je rastao ukoso, imao je dva stabla i tri put se lomio, koliko pamtim. Jednom se slomilo jedno od dva stabla. A preostalo deblo je dva put stradalo od snijega. Kako je malo smetao je u prolazu, zadnji zahvat na njemu je bio prije par godina kad mu je stablo od cca 12 cm (ili više) promjera odsječeno na nešto iznad metar visine, da više ne visi iznad auta.
I ta je stara kvrga, poput vrbe, po kori izbacila nove pupove i potjerala nove grane. Ove je godine cvao, punim sjajem.
No krvna mu slika ne izgleda tako sjajno. Star je, a izgleda da ima rupu po cijelom stablu, kroz sredinu. neposredno iznad zemlje je velika šuplja kvrga mrtvog drveta (jer ovo je nakad bio twin-trunk jorgovan). Ako ga se proba cimnuti, očito je da negdje jedan od korijenova i dalje drži vodu. No bojim se da je pitanje vremena kad će ga ubiti prejaka suša, zima, kukci koji su se naselili u njemu ili nešto drugo.
Više...
|
Kao što tračevi pod konspirativnim nazivom "vijesti" prodaju novine, zrnca bjeline s čudotvornom inteligentnom kemijskom formulom prodaju praškove za veš, tako i ključna riječ bonsai prodaje kojekakve proizvode koli imaju makar daleke veze sa smislom. No, takva je komercijala.
Danas nije problem vinogradskim škarama dati trgovačko ime "Bonsai" da bi ih se prodalo više. Netko će povjerovati da, ako se očito radi o škarama za nekakvo rezanje biljke, a još se k tome zovu bonsai - onda mora da će super rezati, a možda čak i oblikovati grančice.
Ima toga još....
Više...
Prva stvar, i ja sam početnik, tako da svaku šalu koju napišem prvo lijepim (i priznajem) na svoj račun. Početnici su čudne biljke i to ne vrijedi samo za bonsai hobi, to vrijedi za sve interese gdje iz ničega upadne u nešto o čemu nemaš ama baš blage veze.
Vjerojatno svatko poznaje bar jednu takvu osobu koja se počene baviti nečim jer se time bave i njeni prijatelji, ili se počnu baviti nečim jer ih jednostavno zanima, pa kasnije upoznaju ljude koji su duže u tome.
Ovdje nastaje problem (a gdje ne nastaje?). Početnik često smatra da ima dovoljno znanja za postavljati "pametna" pitanja kako bi ostavio dojam da se kuži. Njegovo pitanje nije ponizno osnovno pitanje tipa "nemam pojma ali imam želju pa trebam pomoć", već vrlo važno pitanje tipa "napravio sam odličnu stvar ali eto, imam neuobičajen problem pa trebam pravog eksperta i znalca".
Više...
Osnovne tehnike i principi koje svako bonsai drvce treba poštivati, kako bi oblikovalo velikog čovjeka (Pogled s druge strane bonsai umjetnosti).
Autor: Carpinus Orientalis
Rast u šumi i na planini je često težak nepodnošljiv. Prva oblikovanja velikih ljudi započela su davno s nekim kineskim carom. Ova se tehnika razvijala i održavala sve do danas.
Najbolji veliki ljudi uspjevaju ako ih pronađete u prirodi. Trebate znati što i kako tražiti. Ljudi u prirodi su često mali i nemaju dobre karakteristike. Prije svega se dobro znati kakav mu je 'nebari', jer je to osnova na kojoj raste i koja se teško ispravlja. Čovjek s dobrim nebarijem krasi se mnogim kvalitetama, ima svoje svjetonazore, voli prirodu, pedantan je i dosljedan,odrastao i voli učiti. Ne nađete li takvog, možete pokušati i snešto lošijim, ali će mu trebati mnogo drilanja, što predstavlja problem, pogubniji za nas nego za njega.
Nadalje 'stablo' čovjeka treba biti zanimljivo i s karakterom, ono mu daje čvrstinu i postojanost.
Za 'krošnju' ne marite puno u početku, jer se ona uvijek razvija, to je negova nadgradnja, pa će vaš čovjek s vremenom postati reprezentativni uzorak.
Više...
Drveće ne govori! Ili govori? Mogli bismo to promatrati sa stanovišta botaničke realnosti, ali i sa stanovišta metafore. Čim uđemo u metafore, uključili smo čovjeka i njegov um. A čovjek je po definiciji misaono biće.
Zbog te svoje 'misaonosti' posjedujemo osobine poput prisnosti, ljubavi, vezanosti i druge emocionalno-funkcionalne karakteristike. Zbog tih naših osobina, drveće u jednom trenutku ima sposobnost govora. Shvatili ste, to nije govor glasom, već govor kao metafora za naše prepoznavanje određenih pojava u prirodi. Na satu fizike profesor kaže: "Tijelo izbačeno određenom silom u zrak pod 45 stupnjeva, nakon određenog vremena će gubiti na brzini te pod utjecajem gravitacije promijeniti putanju i započeti slobodni pad." I zatim svoju konstataciju okruni pitanjem: "Što nam to govori?"
Takvim klišeiziranim pitanjem potičemo priču, a to nama paše, jer onda razumijemo.
Više...
|
|