U stranoj literaturi o bonsaiju često ćete pronaći pojam 'movement' kao jednu od karakteristika koja krasi dobri uzgojeno bonsai stablo. Mi to prevodimo kao 'pokret', 'kretanje' pri čemu mislimo na zamišljene linije koje slijede zakrivljenost debla. Ove linije se traže i u granama, pa čak i u cijeloj kompoziciji. Naići ćete i na pojam 'taper', suženje, koji je druga važna karakteristika stabla, ali vrijedi i za grane.

Poznato je da se veća briga o granama i samoj kompoziciji vodi prilikom prvih stiliziranja stabla. Kretanje linije stabla je važno već kod yamadorija. Yamadori u protivnom liči na kolac. Jednako na kolac što liči i drška metle.

Iako je ova karakteristika važna, ne treba robovati pravilima, jer i ravna linija je linija koja nosi svoju poruku. Pokret, movement, nema veze s hortikulturom, već ima veze s dizajnom.

Kako i zašto?

Dok veliko drveće nema problem s ovim proporcijama jer počinje rasti kao malo pa se s vremenom razvija, uvijek počinje s tankom grančicom na koju se nadograđuje. Mala drvca pak mogu izgledati svakako.

Kako bonsaist želi napraviti minijaturu velikog stabla on će nastojati postići one vizualne karakteristike koje će tu iluziju učiniti uvjerljivom.

Kad drvo počne rasti iz sjemena glavni rast ide u stablo. Drvo po prirodi želi doseći visinu kao bi se izborilo za što više sunca. Pustimo li malo drvo rasti u šumi, ono može izrasti i po par metara bez izrazitog sužavanja debla.

Zakrivljenost debla u prirodi nastaje na razne načine, samom karakteristikom biljke, razmještajem grana u stalno promjenjivim svjetlosnim uvjetima, ozljedama i lomovima, nagibom terena itd.

U prirodi prvih pola metra može biti jednostavno stup na kojem se ništa nije dogodilo. A bonsai teži biti toliko visok od korijena do vrha.

Suženje

Glavnu karakteristiku, nebari, pri izboru yamadorija gledamo prvu, jer ju je najteže dorađivati i ispravljati. Ako je drvo bilo povrijeđeno ili slomljeno, te je zaraslo onda ćemo uz dobar nebari dobiti i interesantno stablo. Kod nekog drveća uz dobar nebari često dobijemo tek kolac iznad njega. Tehnikom oblikovanja možemo i takvo drvce oblikovati umjetnim stvaranjem suženja u prirodnom rastu.

Bonsaisti to postižu puštanjem niskih grana da nesmetano rastu u dužinu. Razvoj niskih grana na stablu utječe na debljinu debla na mjestu gdje grana započinje. Nakon nekolko godina ta se grana reže. Dodatno, dubljenjem ravnog reza i puštanjem novih grana na vrhu debla, možemo postići  da u konačnici kolac dobije nekakvu strukturu koja će biti kvalitetno sužavanje od korijena prema vrhu.

Oni koji žele utrošiti više vremena započet će bonsai raditi od sadnice. Jedna sezona nesmetanog rasta dat će određenu debljinu stablu. Uz malo sreće relatvno nisko mladica će pustiti izboj za novu granu. U sljedećoj sezoni osnovno stablo se reže neposredno iznad tog izboja, te se izboj formira kao novi vrh, jednu godinu tanji, koji po funkciji postaje matično stablo. Sljedeće sezone ponavljamo postupak s novim niskim izbojem. Mjesta reza ako su vješto izvedena se zadebljanjem pokrivaju ili u potpunosti nestaju. No s obzirom da se tijekom formiranja debla radilo uvijek u postranim izbojima, ovakvo stablo nikad neće biti potpuno ravno, već će uz kvalitetno sužavanje debla dobiti i pokret.

Jedan od problema s kojim se suočavaju bonsaisti je negativno suženje, kad je tanji dio debla ispod šireg. Ovo izgleda neprirodno, a može nastati uglavnom zbog nepravilnog rasta, različitih uvjeta rasta po sezonama, koncentracjom grana na istom mjestu na stablu i dr.

Pokret, kretanje, movement

Dok suženje ima funkciju uvjerljvosti, kretanje linija stabla je karakteristika koja doprinosti općem dojmu i zanimljvosti. Razni zavijutci, zavoji, kvrge, rupe i druge vizualne karakteristike debla doprinose da drvo izgleda interesantno i jedinstveno. Ovo posebno vrijedi za planinske četinare i slične vrste koje dodatnom obradom odumrlih dijelova debla dobivaju nešto jedinstveno i impresivno.

Kod nekih stilova, linija stabla može biti i relativno ravna ako je to u funkciji prirodnijeg izgleda. U tom slučaju krošnja i nebari moraju dominirati i impresionirati.

Pokretu debla pridružuju se i pokreti grana koji zajedno čine jedinstvenu strukturu i kompoziciju interesantnu za gledanje.

U vizualnim umjetnostima poput slikanja, fotografije ili skulpture kompozicija je važna zbog naših pogleda na svijet baziranih na iskustvima. Postoje mnoge tajne zašto je nešto ljepše od nečeg drugog. Zašto je jedna osoba ljepša od druge? Zašto je jedan automobil ljepši od drugog? Zašto je, na kraju, jedno drvce ljepše od drugog? Možete li razlošno objasniti što nešto čini ljepšim ili ružnijim? Ravnoteža, boje, linije, površina, oblik, sve su to karakteristike koje daju estetsku ljepotu. Neču ni načinjati Fibonaccijeve brojeve, zlatni rez i ostale postulate koji definiraju 'visual pleasure'.

Zakrivljene linije daju čitavoj slici dinamiku pokreta, okom slijedimo te karakteristike kao kad na autokarti tražimo put do odredišta. Iskusni majstori će u drvcu potražiti te karakteristike, naglasiti ih, ili sakriti ako je potrebno, obraditi, svinuti ili usmjeriti kako bi oku promatrača omogućili putovanje njihovom slikom bez zastajkivanja, obilazaka ili vizualnih blokada. To je dizajn.

Oblikovanje

Kad pronađemo yamadori, volimo da on odmah ima određene karakteristike kako bi bio dobar startni materijal. ponekad je samo jedna karakteristika dobra. Ako je iznadprosječna, netko će se odlučiti uzeti ga pa će ostalo ispravljati kasnije. I to je stvar procjene jer nešto se može, a nešto ne može ispraviti. Uz dobru sposobnost vizualizacije, ideju, te vještine netko će se možda odlučiti za poduhvat, jer na kraju je važan rezultat.

U konačnom vizualnom dojmu sliku daje kompletna ravnoteža i dinamika koja uključuje i posudu i podlogu i dekoraciju i sve drugo. Pretpostavljam da je to najteže naučiti. Vidjeti ono čega još nema te temeljem toga poduzeti akcije. Dok se okolina može uređivati po volji, drvce kao živo biće koje se neprestano mijenja, treba dobiti svoju osobnost, jedinstvanost i privlačnost. Nebari kao prvi, i stablo kao drugi faktor, najmanje su podložni naknadnim promjenama, a kad je moguće onda može prilično dugo trajati. Loša vizualna karakteristika tako može na duže vrijeme drvo držati u fazi treninga. Da su mala drvca sva jednostavna i jednaka kao čempresi u drvoredu, gdje je tu oduševljenje. Treba se upoznati s temeljima vizualnog zadovoljstva i  dizajna, prepoznati potencijalni umjetnički 'štih' svakog drvca te izvući najviše od njega.