Često kod početnika prevladava "uzgojno nestrpljenje" uzrokovano oduševljenjem nečijim skoro gotovim i oblikovanim drvcem. Jedan od osnovnih prvih koraka u ovom hobiju je ispravno zauzimanje stava i zauzdavanje nestrpljenja. Ovaj korak dolazi prije nego uopće dodirnete ikoje drvo.

Nestrpljenje se očituje u nekim sitnicama od samog početka. "Prvo posadim drveće, a u međuvremenu dok ono raste idem nešto naučiti."
Upravo obrnuto, da bi drvo uopće dospjelo u posudu, već je potrebno imati predznanje da bi postupak završio sa što boljim izgledima. To predznanje nam daje odgovore na pitanja što, kada i kako...

- ŠTO - treba poznavati vrstu drveta i njegove karakteristike. To znanje nam govori može li se drvo uopće uzgojiti u bonsai, koje su njegove navike rasta, kojom brzinom raste, kakvu poziciju voli s obzirom na svjetlo, zrak i tlo. Bespotrebno je uzeti mali simpatični orah kad će njegovo lišće uvijek biti ogromno. Mladice su uvijek primamljive zbog malog lišća, ali upravo to lišće može biti prvi ključ za prepoznavanje vrste i odluku želimo li ga ili ne. Drugi aspekt pitanja "što" je kakvo drvo zapravo želimo, ako govorimo o iskapanju iz prirode. Jer postoji npr. grab koji je dobar za bonsai a pored njega može biti jedan koji nije. Ovo se naravno odnosi na njegove karakteristike (starost, oblik debla, debljina debla, izgled baze, oštećenja itd.)
- KADA - ovo je vrlo značajno znanje i zahtijeva poznavanje pomalo hortikulture, pomalo botanike, pomalo biologije, a sve s ciljem boljeg upoznavanja biološkog ciklusa drveća. Ovaj biološki ciklus je ključan za početak života drveća u posudi. Zadite li start novog drveta u krivo vrijeme, nećete napraviti ništa, a to vodi frustraciji i konstataciji "nisam ja za to". Ovdje ne mislim detaljno prenositi detalje, jer je članak deklaratorni, a detaljima ću se baviti u nekim drugim člancima. Vrlo kratko, sijanje, sadnja mladice, margotiranje, iskapanje iz prirode, razvoj iz reznice, cijepljenje i svi drugi postupci generalno ne funkcioniraju u proljeće. Iako može biti izuzetaka (a i ima ih) ovo generalno stoji kao ispravno.
Bonsai hobi ima čak i jednu prilično zgodnu logiku. Većina ljudi shvati svoj interes za bonsai i želi se okušati u uzgoju nakon što negdje vide lijepo oblikovano drvce. Sezona kad se takvo drveće može češće vidjeti je proljeće kad malo drveće prolista i kad je najljepše. Tada se događaju izložbe, na internetu se poveća broj videa i fotografija oblikovanih drvca. Početnik će svoje oduševljenje pretočiti u ambiciju, no stvarnost govori da pravi početak može napraviti tek idućeg proljeća. Na taj način obično postoji skoro godina dana za dobru pripremu i vježbanje strpljenja. Česta je pogreška da početnik želi tu godinu preskočiti te započinju s hobijem u svibnju ili lipnju, te na kraju nisu zadovoljni rezultatom.
- KAKO - i za ovo postoje tehnike i principi za sve poteze. Ako pretpostavimo da ste izdržali do prvog proljeća, morate znati kako nešto posijati, kako tretirati reznice i mladice, kako iskopati drvo iz prirode, kako ga štititi tijekom transporta, u kavu posudu ga posaditi, koji supstrat koristiti, što činiti s njim nakon toga... puno malih sitnih principa od koji svaki može biti potencijalno smrtonosan za drvo ako se ne poštuje.

Rezime gore navedenog obično završi sljedećim scenarijem: nadobudni bonsaist direktno s izložbe u svibnju brzo ode u šumu bez ikakvog alata, plana ili ideje. Spazi negdje mali prolistali grabić debljine olovke te ga rukom jednostavno iščupa iz zemlje pri čemu mu je polomio većinu korijenja. Ostatak korijenja se suši u vrijeme transporta. Po dolasku doma, uzima posudu za cvijeće natrpa u nju vrtne zemlje, posadi grabić i dobro ga zalije. Mali grabić je vjerojatno u komi i možda će preživjeti ako nije na suncu, ako se vrtna zemlja ne "zabetonira", ako prvobitno osušeno korijenje ne stoji u vodi pa istrune, ako mu je nadobudni vrtlar slučajno potrgao i lišće prilikom čupanja itd. Bezbroj faktora koji se moraju poklopiti. Pretpostavimo da su se i poklopili i da je grabić preživio prvu sezonu. Sad imamo drvce debljine olovke koje će za 50-60 godina u posudi izgledati slično onome što je bonsai entuzijast vidio na izložbi prije 50 godina.
Postoje i malo "napredniji" entuzijasti početnici koji su pažljivo slušali o tehnikama, pa su dodatno grabić orezali i ožicali, stavili mu gnojiva, i postavili ga na sunce. Smrtnost malih grabića na kojima su se nakon čupanja primijenile tehnike koje se koriste kod odraslih bonsai drva procjenjujem na 99.9%.
Svatko onaj kome ovakvo drvo preživi (jer drveće ne treba podcjenjivati), odmah će se nazvati bonsai majstorom jer je napravio nešto za što su svi ostali tvrdili da neće uspjeti. Ništa zato, to će samo uzrokovati pad s veće visine.
Treba ići korak po korak, sljedeći niz.
Evo nekoliko savjeta iz prve ruke kako hraniti svoju ambiciju, biti u hobiju bez ijednog drvca i dočekati svoje prvo bonsai proljeće bez uništavanja drveća i frustracije.
1. Posjetite www.hobibonsai.com. To je forum amaterskih (i naprednih) uzgajivača bonsaija u Hrvatskoj. Ovdje uvijek postoji ekipa od dvadesetak aktivnih koji će rado dati odgovore na vaša pitanja, ma kako početnička bila. Na forumu ćete upoznati ljude s kojima ćete kasnije možda biti bonsai prijatelji. Nadalje, na forumu već postoje odgovori na brojna pitanja, pa i brojne specijalizirane teme koje govore o posudama, prihranjivanju, vađenju drveća iz prirode, estetici, supstratima...
2. Uspijete li na forumu pronaći one koji su blizu vas po lokaciji, probajte dogovoriti posjet uz kavu i razgovor te razgledavanje vrta. Vjerujte, ovakva su iskustva neponovljiva. Izložbe su lijepe, ali u nečijem privatnom vrtu ćete vidjeti proces, drveće u različitim fazama razvoja, skoro gotova drvca, drvca u "intenzivnoj" pa čak i "groblje". A u razgovoru ćete spoznati puno o tehnici i samoj praksi, dobivat ćete nove ideje oko uređenja vrta, potrebnih alata i osmišljavanja svog cjelokupnog hobija, a sigurno ćete upoznati ne ke nove biljke za koje niste znali da žive negdje blizu vas.
3. Kopajte po internetu dok ne iskopate sve. S vremenom ćete doći u fazu da , vjerovali ili ne, više nema videa na YouTube-u koji niste pogledali pa s nestrpljenjem očekujete nove zapise vaših favorita. Upoznajte svjetske majstore i potražite njihov internetske stranice, tamo se često nalaze mnogi praktični savjeti i postupci koje ćete kasnije moći koristiti.
4. Počnite planirati kako ćete urediti svoj vrt. Gdje će stajati vaše drveće, kako ćete osmisliti police, kako osigurati uvjete da možete birati sunčanu policu ili sjenovitu za mlada tek posađena drva, pribavite osnovne alate. (ne treba juriti prema japanskim vrhunskim alatima, početniku su dovoljne i obične ali kvalitetne vrtne škare, čak i kućne škare za fine radove, mala pila i slični alati koje već vjerojatno imate. Vrijeme će vam pokazati kad će biti potrebno imati specijalizirani alat. Do tada će proći nekoliko godina.
5. Obilazite šumu, šumarke, i ostale vegetacijske površine i promatrajte drveće kako bi ih naučili raspoznavati, proučite njihov prirodni oblik rasta, to će vam kasnije trebati, a možda na nekom mjestu pronađete i zanimljivog kandidata za vaš prvi bonsai. Označite to mjesto, ili ga zabilježite u GPS-u kako bi ga kasnije (naravno u proljeće) mogli ponovo pronaći. Ukoliko ste savladali znanje i drvo se u šumi može orezati dok još prirodno tamo živi, no ako ne znate što točno tražite ne treba raditi štetu. Kad smo kod šuma, vodite računa i o tome da šuma nekome pripada i da bez dozvole ne možete raskapati po nečijem privatnom vlasništvu. Dobro je da ako imate prijatelja koji imaju šumu pitati ih bi li vam dozvolili da uzmete koje malo drvo kad dođe vrijeme. Osjećat ćete se bolje, a ne kao "kradljivac". Ako vaši prijatelji imaju živice (šimšir, grab, kalina) izrazite želju da im pomognete ako ikad budu krčili tu živicu da bi je zamijenili nečim drugim. Vašu će pomoć rado prihvatiti a vi ćete se dokopati prilično dobrih materijala za bonsai.

Uglavnom, želite li se početi baviti bonsaijem, neka to bude prva veljača-ožujak koja dolazi bez obzira koji je sad dio godine. Sve gore navedeno će vam pomoći u popunjavanju praznine. Ali siguran sam da ćete nakon toga biti sretniji.