Bljak, na samu pomisao na gnoj javljaju se virtualno neugodni mirisi. A oni su pak i inače produkti raspadanja organske tvari pod utjecajem mikrokozmosa.
Iz gnoja u vrtlarstvu, botanici i sličnim biljnim aspektima čovječanstva proizlazi gnojenje, fertilizacija ili najblaže rečeno prihranjivanje ili dohranjivanje.
Pa, zaboravimo na onaj gnoj u kojeg ugazimo kad najmanje treba. Gnojivo je tvar koja u sebi sadrži tvari potrebne za rast biljaka. Radi se o gotovo dobrom dijelu periodnog sustava elemenata, te o raznim mineralima i spojevima koji sadrže te elemente a koji se raspadaju pod utjecajem sunca, vode ili zraka.
Korijenje je organ koji je najvećim dijelom zaslužan za apsorpciju tih tvari, bilo elementarno ili otopljenih u vodi. Da ne idemo u detalje, gnojivo tj. hranu dodajemo, miješamo ili na drugi način apliciramo u supstrat u koji je biljka posađene. Evo biljko, tu ti je!
Više...
|
Kao i u svakom poslu u životu, stvari se mogu pokvariti. A mogu imati i falingu od početka. Bonsai nije iznimka.
Drvce može biti prelijepo, ali s malim problemom zbog kojeg je nešto dalje od savršenstva kakvog smo zamislili. Nedostaje mu recimo jedan krak korijena, ili mu na ključnom mjestu nedostaje grana.
Načeo sam prilično složenu temu pa bolje da probam to što bolje sistematizirati iako neću obuhvatiti baš sve. Ovdje ću izostaviti kupljeni bonsai (mallsai) koji ima čitavu hrpu nedostataka. Zanimljivije je baviti se yamadorijima.
Pogledajmo prvo kako kategorizirati nedostatke.
Više...
Domaće je domaće. Pročačkao sam opet malo po Googleu i isplivalo je dosta informacija o ovom "sam svoj majstor" receptu koji može pospješiti zakorijenjivanje biljaka.
Vrbina (ili vrbova) voda je zapravo prirodni nadomjestak za razne sintetičke komercijalne hormone za zakorijenjivanje.
Naravno da hormon za zakorijenjivanje najviše koristi kod zakorijenjivanja reznica radi kloniranja matične biljke, ali i kod bonsaija može imati primjenu, posebno kod yamadorija od kojih očekujemo da nadomjeste izrezano korijenje.
Za početak malo teorije.
Više...
I tako ja čitam i učim, čekajući proljeće, pa stvaram zaključke koji će mi možda pomoći ili odmoći (ako zaključim krivo). Pisao sam već o činjenicama koje bi početnik trebao znati prije nego uopće počne, i da nije to tek tako. No u zadnje vrijeme sam zaključio da prije znanja o oblikovanju, sađenju, skupljanju i karakteristikama vrste treba savladati "prvu pomoć".
Internet je pun članaka o njegovanju bonsaija na ispravan način. Već je i sama bonsai umjetnost evoluirala pa se pronalaze u virtualnom svijetu i razne činjenice koje ne stoje - što treba. a što ne treba raditi.
Na stranu i to, pravila su da se savijaju, a usmjerena su tome da drvo živi dugo i sretno jer priroda ima samo jedan zakon. Ona pravila koja postavljaju bonsaisti su samo skup principa i metoda, kako raditi da bi ispoštivali prirodne zakone i potrebe malog stabla. Stoga je sasvim jasno da se metode i tehnike razvijaju u korist stabalca.
Više...
Najčešći razlog koji napravi frku oko sušenja lišća i općeg lošeg stanja bonsai drvca je prezalijevanje. Da se razumijemo, izostanak zalijevanja također uzrokuje smrt, ali kad vidiš suhi supstrat sve ti je jasno. No kad biljku uredno zalijevaš, a ona je ipak bolesna, onda to i nije tako očito.
Ako idemo korak dalje, čak ni zalijevanje nije stvarni problem. Pravi problem leži u propusnosti supstrata.
Bonsai stručnjaci nam lijepo govore da se bonsai ne sadi u zemlju. Nema smisla polemizirati s njima, posebno ne preko argumenta da je biljka do tada živjela u zemlji, u šumi, na livadi... to nije argument za, jer u računicu treba uzeti i posudu.
Više...
|
|